Predsednik SAD, Donald Tramp je potpisao je 2.aprila uredbu kojom se uvode carine na uvoznu robu od 10% do 49%. Tramp je potpisujući odluku izjavio da je ovo dan oslobođenja i da je ova odluka predstavlja deklaraciju ekonomske slobode za SAD. Carine od 44%-49% su postavljene za robu iz Kambodže, Laosa, Madagaskara, Vijetnama, Šrilanke i Mijanmara.

Srbija se našla u grupi zemalja koje će imati uvozne carine od 30% do 37%. Tu se pored Srbije nalaze Bangladeš, Bocvana (37%), Tajland (36%), Kina (34%), Tajvan 32%, Indonezija 32%, Švajcarska 31%, Južna Afrika 30%.
Za uvoznu robu iz drugih zemalja su uvedene niže carine, a osnovna carina je postavljena na 10%. Berze u SAD su na ovu odluku reagovale dalji padom vrednosti. Ekonomski analitičari veruju da će ova odluka imati za posledicu veće maloprodajne cene i pad prometa. Istovremeno se može očekivati i da zbog pada prometa dođe i do otpuštanja radnika širom sveta.
Prve analize pokazuju da su carine proporcionalne trgovinskom deficitu koje SAD imaju sa zemljama kojima su carine uvedene. Što je trgovinski deficit SAD veći sa određenom državom to su i carine veće.
Srbija je periodu januar-februar 2024.godine u SAD izvezla robe u vrednosti od 11,5 milijardi dinara a u istom periodu ove godine 11.7 milijardi. Uvoz je za isti period prošle godine 12.2 milijarde dok je ove godine stigao do 16.6 milijardi.
Jasno je da carine od 37% srpske proizvode čine za skoro trećinu skupljim i da će to uticati na izvoz u narednom periodu. Ostaje otvoreno pitanje da li će srpska vlada odgovoriti recipročnim merama što bi za posledicu imali veće cene američke robe u Srbiji i rast inflacije u Srbiji.



