23.04.2012.godine, Zlatibor
Danas su predškolci PU “Radost” iz Čajetine posetili regionalnu deponiju Duboko. Deca su upoznata šta se događa sa smećem koje bacaju u kante. Otpad se prvo sortira i razvrstava, a zatim se balira. Otpad koji može da se ponovo iskoristi se šalje na dalju preradu, dok se biološki razgradiv otpad skladišti na deponiji. Prostor za skladištenje je korišćenjem savremenih metoda u potpunosti zaštićen, tako da ne postoji opasnost od zagađenja priroden okoline.
Regionalna deponija “Duboko” je otvorena 2011.godine. Gradnju deponije su finansirale lokalne samouprave Arilja, Bajne Bašte, Čajetine. Čačka, Ivanjice, Kosjerića, Lučana i Užica. Projekat je izrađen 2005.godine, ali je gradnja deponije počela tek 2007.godine. Radovi su kasnili zbog nedostatka sredstava pa su projekat pomogli Vlada Srbije, Evropska banka za obnovu i razvoj, Delegacija Evropske komisije, a deo novca obezbeđen je donacijama švedske agencije “Sida” i Francuske Vlade. Ceo projekat je na kraju koštao oko 15 miliona eura.
Deponija “Duboko” se prostire na 15 hektara, a trebala bi da zadovolji potrebe stanovnika Zlatiborskog i dela Moravičkog okruga. Planiran je kapacitet 750.000 kubnih metara komunalnog otpada. Na deponiji je izgrađen i centar za sekundarnu selekciju otpada kapaciteta 250 tona dnevno u jednoj smeni, a planirano je da se godišnje doprema 90.000 tona smeća. Planira se i izgradnja energane koja će proizvoditi energiju iz komunalnog otpada, pa je još 2009. godine potpisan ugovor između JP “Duboko” i EPS-a. Izgradnja spalionice i energane će životni vek deponije produžiti sa 15 na 50 godina.
Nažalost deponija još uvek radi smanjenim kapacitetima jer lokalne samouprave nisu završile izgradnju transfernih stanica, a nedostaju i kamioni za transport otpada.
Upravljanje otpadom i reciklaža su danas bitni faktori u razvoju ekonomije. Građani Srbije proizvedu 1,7 milion tona otpada godišnje, od čega se organizovano sakupi samo 60%, a reciklira se šest puta manji procenat otpada nego u zemljama EU. Ne treba zaboraviti da je u Srbiji evidentirano postojanje više od 4000 divljih deponija. A često se otpad i otpadne materije se na mnogim mestima bez kontrole odlažu i ispuštaju u vodotokove. Posebno je zabrinjavajuće da se oko 5000 tona opasnog medicinskog otpada nekontrolisano baca bez ikakvog prethodnog tretmana. Slična je situacija i sa odlaganjem iskorišćenog mašinskog ulja, starim automobilima, otpadnim gumama, baterijama i akumulatorima. Treba obratiti pažnju da raste i elektronski otpad (5% godišnje).