Turska mornarica će uskoro u operativnu službu uključiti TCG Anadolu, najveći turski ratni brod do sada. Prema nacrtima brod bi trebalo da ima istisninu od 24.660 tona kao nosač aviona ili 27.000 tona kao brod za amfibijske operacije. Po istisnini Anadolija je najveći turski ratni brod ikada sagrađen. Do sada je titulu najvećeg turskog ratnog broda držao bojni brod Yavuz Sultan Selim (nemački SMS Goben) koji je imao 22.979 tona iz 1912.godine.
Vlada republike Turske je 2015.godine donela odluku o gradnji višenamenskog ratnog broda Anadolija (TCG Anadolu – LHD). U osnovi je planiran ratni brod za amfibijske operacije koji bi mogao da se koristi i kao laki nosač aviona. Gradnja je počela u aprilu 2016.godine. Brod je porinut u more 30.aprila 2019.godine. Prema planu brod će do kraja 2022.godine postati operativan.

Prema nacrtima brod bi trebalo da ima istisninu od 24.660 tona kao nosač aviona ili 27.000 tona kao brod za amfibijske operacije. Po istisnini Anadolija je najveći turski ratni brod ikada sagrađen. Do sada je titulu najvećeg turskog ratnog broda držao bojni brod Yavuz Sultan Selim (nemački SMS Goben) koji je imao 25.400 tona iz 1912.godine.

Za pogon je planirano pet Man dizel generatora svaki od 11.000 KS, dva Simensova pokretna potisnikna od po 15.000 KS i 2 pramčana potisnika od po 2.000 KS. Prema planu maksimalna brzina bi trebala da bude 21 čvor, a radijus dejstva 9.000 milja pri brzini od 15 čvorova. Što se dimenzija tiče, brod ima dužinu od 232 metra, širinu 32 metra i gaz od 6,9 metara. Posadu broda bi činilo 30 oficira, 49 podoficira i 182 mornara.
Prvobitno je planirano da Anadolija bude nosač helikopter, ali je potom donela odluka da brod dobije poletno sletnu stazu sa ski rampom kako bi se koristio i za dejstva aviona. Brod ima poletno sletnu pistu površine 5.440 metara kvadratnih sa šest tačaka za poletanje i sletanje helikoptera kao i kompletnu pistu sa ski rampom. Za smeštaj aviona i helikoptera ispod piste se nalaze hangari od 990 metara kvadratnih. Prema nacrtu brod bi mogao maksimalno da nosi 25 helikoptera srednje veličine ili 10 borbenih aviona i 12 helikoptera u hangarima i šest na samoj palubi.

Prema nacrtima brod može poneti četiri desantna čamca (LCM) ili dva hoverkrafta (LCAC). Što se naoružanja tiče brod će imati pet automatskih topova Aselsan STOP od 25 mm, dva radarski navođenja rotaciona topa Phalanx CIWS od 20 mm kao i raketni sistem RIM-116 Rolling Airframe Missile kratkog dometa. Što se tiče elektronskih sistema planirana je ugradnja uređaja: SMART-S Mk.2 3D radar, Leonardo SPN-720 radar za precizno prilaženje, borbeni sistem GENESIS-ADVENT kao i IRST, IFF, TDL, VMF, SATCOM, LWR, i sonar ARAS-2023.
Kada je u pitanju ofanzivno naoružanje planirano je da brod bude osposobljen za helikoptere i avione. Kada su u pitanju helikopteri brod će imati četiri jurišna helikoptera TAI/AgustaWestland T129 ATAK, osam transportnih helikoptera (Eurocopter AS532 Cougar ili Boeing CH-47 Chinook), dva višenamenska helikoptera S-70B Seahawk kao i dva drona (Anka ili Bayraktar UAV/UCAV).
Kada je doneta odluka da se brod gradi kao nosač aviona planirano je da se koriste američki borbeni avioni F-35B Lightning II. Imajući u vidu da je tada Turska bila partner u ovom projektu (Level 3) bilo je logično da se koristi F-35B. No, kada je Turska od Rusije kupila sisteme S-400 američki Senat je stopirao ovu nabavku. Ovo je turske planere stavilo pred novi izazov. Kratkoročno rešenje predstavlja upotreba dronova. Za ove potrebe se razvija dron Bayraktar TB3, koji bi trebalo da ima težinu od 1,5 tona. Planirano je da dron može da provede u vazduhu 24 sata i da ima sklopiva krila za lako skladištenje na brodu. Kako bi dronovi mogli da sleću na brod predviđena je ugradnja mreža za hvatanje. Kako su turski zvaničnici najavili Anadolija bi trebalo da ponese od 30 do 50 dronova.

Kao dugoročno rešenje se razmatra mornarička verzija lakog borbenog aviona Hürjet koji trenutno razvija turska vazduhoplovna industrija (Turkish Aerospace Industries – TAI). Korišćenje ovih aviona bi zahtevalo ugradnju kuka za hvatanje na palubi, kao i katapulta za poletanje. Ostaje da se vidi da li će ova ideja na kraju biti i realizovana ili će u jednom trenutku SAD ipak dati dozvolu za prodaju aviona F-35 Turskoj.
Brod za potrebe desantnih operacija ima garažu od 1.880 metara kvadratnih gde se može smestiti 27 oklopnih vozila (AAV), kao i dok od 1.165 metara kvadratnih za smeštaj desantnih čamaca ili hoverkrafte. Ispod hangara je smeštena garaža za teška vozila od 1.410 metara kvadratnih gde se može smestiti 29 tenkova.
Gradnja broda je počela 30.aprila 2016.godine u brodogradilištu Sedef u Istanbulu uz saradnju kompanije Navantia koja je gradila slične brodove za Španiju. Tada je procenjeno da će ovaj brod koštati milijardu dolara. Turska je najavila da će se graditi još jedan brod ove klase i da će se zvati Trakija.
Imajući u vidu veličinu broda jasna je namera Turske da postane regionalna pomorska sila. Anadolija bi trebala da omogući odbranu turskih pomorskih interesa u Sredozemlju i na Crnom moru.