U poslednje vreme se dosta govori o gradnji gondola u Srbiji. Prvi su na ideju gradnje gondole došli Zlatiborci, a za njima i Knjaževčani koji su uz pomoć URSa Mlađana Dinkića ovu ideju i realizovali 2012.godine. Dugo se pominje i gradnja gondole na Kopaoniku a poslednje dve godine govori se i o gradnji gondole u Beogradu.
Žičani sistem prevoza je originalno bio namenjen prvenstveno planinskim krajevima gde je gradnja puteva i pruga bila tehnički teško izvodljiva. Danas se gondole grade sve češće i u gradovima jer predstavljaju alternativu drumskom i železničkom prevozu putnika.
U Srbiji je do sada završena samo jedna gondola. Na Staroj planini je 16.januara 2012.godine počela sa radom gondola “Jabučko ravnište”. Ova gondola ima kapacitet od 1.200 putnika na sat (brzina 6 metara u sekundi) u kabinama sa 8 sedišta. Maksimalni kapacitet sistema je 2400 putnika na sat u 40 kabina. Visinska razlika između početne i krajnje stanice je 185 metara a dužina trase je 1.125 metara. Prema podacima koji su objavljeni u medijima gradnja ove gondole je koštala 4,8 miliona evra (B92.net).
Možda je najpoznatija zlatiborska gondola, čija je gradnja počela ove jeseni. Prema projektu zlatiborska gondola će imati tri stanice na trasi od oko 8.9 kilometara (Zlatibor – Ribnica 4.415 metara i Ribnica – Tornik 4.476 metara). Prema projektu gondola bi trebalo da ima početni kapacitet od 600 putnika po satu u 55 zasebnih kabina sa po 10 mesta, dok je maksimalni kapacitet gondole 1000 putnika po satu u 90 kabina. Visinska razlika između početne i krajnje stanice je 530 metara. Zlatiborska gondola će prema podacima opštine Čajetina koštati 13,75 miliona evra (1,65 milijardi dinara).
Tu je naravno i gondola u Beogradu, koja bi trebala da se gradi 2018.godine. Prema izjavama gradskih zvaničnika ova gondola bi imala kapacitet od 3000 putnika na sat u oba pravca u 30 kabina (broj mesta u kabinama bi bio između 10 i 35). Trasa gondole bi kako pišu Večernje Novosti trebala da ima dužinu od hiljadu metara i da spoji Ušće i Kalimegdan. Za gradnju ove gondole Vlada Srbije i grad Beograd su planirali 15 miliona evra (1,8 milijardi dinara i to: Vlada Srbije će obezbediti – 1,2 milijarde dinara a Beograd 600 miliona dinara).
Kada se pogledaju ovi podaci jasno je da se cena gradnje gondole variraju. U svetu se cena gradnje jedne milje (1609 metara) gondole kreće od 3 do 12 miliona evra a cena direktno zavisi od sistema (gondola sa jedanim, dva ili više kablova), terena na kome se gradi i broja stanica. Stručnjaci ističu da je za gradnju gondola najskuplji deo investicije gradnja stanica i da je po pravilu gradnja gondole sa tri stanice skuplja od gondole sa dve stanice koje imaju istu dužinu trase.
Što se tiče cena gradnje gondola u svetu gradnja najduže gondole na svetu (7455 m) Tianmen Cable Care je koštala oko 220 miliona juana (oko 20 miliona evra po kursu iz 2005.godine). Najpoznatija kanadska gondola “Peak2Peak” dugačka 4,4 km je koštala 53 miliona dolara, dok je gradnja gradske gondola u Koblencu koštala oko 13 miliona evra. Gondola koja bi trebalo da poveže Pale i Jahorinu (Jahorina Ekspres) prema projektu bi trebala da košta 28 miliona KM (14,3 miliona evra).
Zlatiborska gondola je po specifikaciji slična sa gondolama u Tianmen i Jahorina ekspres po dužini i konfiguraciji terena. Ako se pogleda dužina trase gondola koja se gradi na Zlatiboru je najduža, i po kapacitetu jednaka sa kineskom dok Jahorina eksperes ima veći kapacitet putnika.
Beogradska gondola se može uporediti sa gondolom koja je izgrađena u Koblencu. Nemačka gondola je za sto metara kraća ali može da preveze skoro 2,5 puta više putnika od planirane gondole u Beogradu.
Ako se pogleda cena gradnje po metru izgrađene gondole najpovoljnija će biti zlatiborska gde će prema projektu metar koštati 1546 evra dok će metar gondole u Beogradu koštati 15.000 evra a gondola na Staroj planini ima cenu od 4.266 evra po metru. Zlatiborska gondola je povoljnija i od gondole Tianmen i Jahorina ekspres.
U Čajetini ističu da su ovaj projekat pripremali domaćinski i da su do sada uspeli da ostvare značajne uštede kroz saradnju sa UNDP a poslednji primer je i sklapanje aneksa ugovora sa kreditorima kojim je kamatna stopa kredita kojim se finansira gradnja gondole smanjena sa 5,97% na 3,44% čime će opština Čajetina uštedeti 43 miliona dinara.
Kada se posmatraju projekti gondola u Srbiji zanimljivo je pomenuti da su gondole na Staroj planini i u Beogradu dobile status državnog projekta i da je najveći deo sredstava obezbedila Vlada Srbije, dok se gondola na Zlatiboru u potpunosti finansira iz lokalnog budžeta.