Pošlo je skoro četiri godine od polaganja kamena temeljca za početak gradnje zlatiborske gondole. Kako su se tada i država i opština našle na nepoznatom terenu trebalo je vremena da se razreši birokratska zavrzlama. Kada se birokrate nađu na nepoznatom terenu oni obično čekaju da isteknu rokovi i tako je bilo i ovog puta.
Zlatiborci su da bi skrenuli pažnju na gondolu koju samostalno finansiraju organizovali dve narodne mobe. Prvo su se okupili u februaru 2017.godine pod sloganom Narod gradi gondolu, a zatim je usledila i druga moba 1.maja. Sada se narod okupio a prva brazda je uzorana uz pomoć rala i volova.
Ova inicijativa se isplatila. Kako je ključni problem bio u nerešenim imovinsko pravnim odnosima između Republike i lokalne samouprave dogovorena je fazna gradnja. Zatim je raspisan tender za izvođenje radova gde je pobedio konzorcijum “Jedinstvo” iz Užica, “Hidromontaža” i “Elkoms” iz Beograda i “Amiga” iz Kraljeva, uz nadzor francuskih stručnjaka iz kompanije “Pomagalski”.
Prema projektu zlatiborska gondola će imati 36 stubova i tri stanice na trasi od oko 8.9 kilometara (Zlatibor – Ribnica 4.415 metara i Ribnica – Tornik 4.476 metara). Prema projektu gondola bi trebalo da ima početni kapacitet od 600 putnika po satu u 55 zasebnih kabina sa po 10 mesta, dok je maksimalni kapacitet gondole 1000 putnika po satu u 90 kabina. Visinska razlika između početne i krajnje stanice je 530 metara. Zlatiborska gondola će prema podacima opštine Čajetina koštati 13,75 miliona evra (1,65 milijardi dinara), što će ujedno biti i najpovoljnija cena za gradnju jedne gondole.
Gondola je konačno počela da se gradi 31.avgusta 2017.godine pošto je u julu te godine izdata dozvola za gradnju stanice na vrhu Tornik. Potom je usledila gradnja početne stanice gondole u maju 2018.godine, a zatim je dobijena dozvola za postavljanje 19 stubova od Zlatibora do Ribnice. U aprilu je Ministarstvo izdalo i dozvolu za postavljanje 17 stubova od Ribnice do Tornika. I na kraju 14.juna opština Čajetina je dobila i dozvolu za gradnju međustanice na Ribničkom jezeru čime je cela trasa Gondole pokrivena. U ovoj poslednjoj fazi je planirana gradnja garaže za smeštaj kabina, prostor za pristup gondoli, pristupne rampe i natkriveni plato a ovi radovi su procenjeni na 250 miliona dinara.
Tokom gradnje gondole na Zlatiboru otkriveno je dosta birokratskih problema koji generalno koče gradnju. Jedan od najizraženijih problema koji je ovom prilikom otkriven je neusaglašenost zakona o gradnji sa gradnjom linijskih objekata kao što su gondole i putevi gde se po zakonu zahtevalo da svi imovinsko pravni odnosi budu rešeni pre izdavanja građevinskih dozvola. Imajući u vidu da linijski objekti prelaze preko više desetina parcela čiji je imovinsko – pravni status različit jasno je da samo ova procedura može oduzeti dosta vremena. Pri tome ako se dodaju i neusaglašeni propisi i različiti interni akti ministarstava jasno je da je najveća kočnica zlatiborske gondole bila birokratija i neusaglašeni propisi.
Sada se već može reći da će zlatiborska gold gondola biti gondola sa potpuno urednom planskom dokumentacijom, lokacijskim i građevinskim dozvolama, izrađenim studijama o uticaju na zaštitu životne sredine, kao i sa dokumentacijom vezanom za park prirode “Zlatibor”. Jedino ostaje da kada se svi radovi završe Ministarstvo izda upotrebnu dozvolu i da Gold gondola postane najnovija atrakcija Zlatibora i najduža gondola na svetu u upotrebi.