Vlada republike Srbije je 25.jula donela odluku kojom je Spomen česma kralja Aleksandra Obrenovića na Zlatiboru kod jezera proglašena za spomenik kulture. Ova odluka je objavljena u Službenom glasniku 26.jula 2019.godine i ovo je osmi spomenik kulture na teritoriji opštine Čajetina.
U obrazloženju odluke se kaže da je ovaj spomenik kulture podignut podignut je 1894. godine u znak sećanja na posetu Kralja Aleksandra Obrenovića Čajetini. Na suvatu Obudovica, kraj izvora hladne vode Kulaševac 1893. godine organizovan je svečani doček i ručak za suverena. Predsednik čajetinske opštine Petar Mićić je u ime Zlatiboraca održao zdravicu. U želji da ovaj boravak nečim obeleži, kralj Aleksandar se obavezao da će o svom trošku podići česmu, pa je u znak zahvalnosti mestu tada promenjeno ime u „Kraljeva voda“. Nakon ovog događaja otpočela je izgradnja prvih smeštajnih objekata i pretvaranje ove planine u turistički centar Srbije. Uz spomen česmu održavale su se svetkovine i bila je najčešći motiv na zlatiborskim razglednicama, tako da se sa sigurnošću može reći da je do današnjeg dana zadržala potpunu autentičnost u svom izgledu.
Spomen-česma Aleksandra Obrenovića je podignuta uz šetalište, kraj jezera, u podnožju „Kraljevih voda”. Pravougaone je osnove (1,57 m x 0,77 m), građena od fino tesanih kamenih kvadera, a u gornjem delu se završava timpanonom u duhu klasicističke tradicije. Na česmi je ugrađena kvadratna ploča od crnog mermera sa natpisom „Kralj Aleksandar I 20 avgust 1893”. Iznad spomen ploče je apliciran krst manjih dimenzija. Sa leve i desne strane česme je zid od rustično obrađenog kamena i po jedna kamena klupa dok se sa njene zadnje strane nalazi ograđeni plato približno kvadratnog oblika (7,86 m x 8,11 m). Plato je popločan granitnim pločama i ograđen ogradom od kovanog gvožđa. Sa zadnje strane prilazi se sa terena, dok je sa prednje strane u odnosu na šetalište uzdignut za 1,82 m.
Spomenik kulture ima veliki značaj za istoriju ovoga kraja kao trajno svedočanstvo posete poslednjeg Obrenovića Zlatiboru i njegovog doprinosa razvoju ove planine u atraktivnu turističku destinaciju Srbije i od posebnog je kulturno-istorijskog značaja.
Ovom odlukom je predviđeno: trajno čuvanje i održavanje kulturnog dobra spomeničkog karaktera; očuvanje izvornog izgleda, originalnih materijala i originalnih natpisa na spomen-česmi; redovno održavanje i čišćenje, otklanjanje oštećenja konzervatorsko-restauratorskim metodama; čuvanje i održavanje spomen-česme redovnim čišćenjem kaptaže i odvodnih sistema. Takođe je predviđena i zaštita okoline spomenika tj. zabranjeno je menjanje površine i oblika; zabranjena je gradnja objekata trajnog ili privremenog karaktera; zabranjeno je odlaganja, skladištenja i deponovanje otpadnih i opasnih materija i predviđa se urbanističko, komunalno i hortikulturalno opremanje, negovanje dekorativne flore i redovno održavanje prostora zaštićene okoline u funkciji spomenika kulture.
Pored Spomen česme status spomenika kulture na teritoriji opštine Čajetina imaju Vila Predsedništva vlade poznatija kao Titova vila, kuća Dimitrija Tucovića u Gostilju, kuća narodnog heroja Sava Jovanovića, manastir Uvac, crkve brvnare u Donjoj Jablanici i Dobroselici kao i crkva Svetog Petra i Pavla u Sirogojnu.