Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obeležava se vreme smrti i skidanja sa krsta tela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara koji predstavlja Hristov grob iznosi plaštanica. Sveštenici iznose crvenu plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja hristovu sahranu.
Plaštanica se potom polaže ispred oltara, a vernici u tišini dolaze na celivanje sve do subote uveče, uoči Vaskrsa koji se slavi od ponoći i kada se u znak vaskršnje radosti oglašavaju i prva zvona.
Ovaj dan hrišćanske žalosti je i poslednji i najznačajnijih u nedelji Stradanja za sav hrišćanski svet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskresenja koji SPC obeležava u nedelju 5. maja.
U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem delova jevandjelja o dogadjajima u dane Stradanja. Veliki petak je za sve hrišćane dan strogog posta, a u Srbiji je običaj da se zaustave svi poslovi i u kući i u polju, kao i da se farbaju jaja u crvenu boju koja je simbol nevino prolivene krvi Hristove i novog života.
Na ovaj način je i u Hramu Svetog Preobraženja Gospodnjeg na Zlatiboru obeležen Veliki petak. izneta plaštanica (platno na kome je prikazano polaganje Hristovo u grob), koju vernici celivaju sve do Vaskrsa.
Za Vaskrs je vezan običaj darivanja jajima, koja su simbol obnavljanja prirode i života. Vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Domaćica, po tradiciji, vaskršnja jaja boji na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi.
Kako se farbaju jaja? Domaćica se najpre prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice – vaskršnje ili bogojavljenske. Na šporetu vri voda sa bojom (varzilom), domaćica u njega spušta jaja, pazeći da ravnomerno budu obojena, a deca obigravaju oko matere, i broje sveže ofarbana jaja, čiji broj raste svakoga časa. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove “čuvarkuća”.
Pre farbanja jaja se mogu “šarati”. Naime, sa rastopljenim voskom i perom za pisanje, ili nečim sličnim, na jaje se nanosi topljeni vosak. Najpre se pero zagreje na plamenu sveće, pa se onako vruće umače u vosak, a potom se voskom po jajetu piše i crta. Pošto vosak ne prima boju, posle, prilikom farbanja, na jajetu ostaju bele nacrtane figurice i slova. Na jajetu se obično piše X. V. i V. V. (Hristos Vaskrse i Vaistinu Vaskrse), crtaju krstići, cvetići i druge lepe figurice. U novije vreme, izrađuju se specijalne nalepnice od papira ili plastike i one se mogu lepiti na jaja.
Farbanje jaja se vrši u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalina Mironosica (to je ona devojka, koja je sa Presvetom Bogorodicom, neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju), putovala u Rim da propoveda Jevanđelje, i posetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje, i pozdravila ga rečima: “Hristos Vaskrse”. Crvena boja simboliše Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti.
I na Zlatiboru su domaćice farbale jaja na Veliki petak. A kako sve to izgleda pogledajte ovde.
Ekipa B92 je napravila prilog o farbanju jaja u selu Šljivovica u porodici Šukilovića. Domaćica Nataša Šukilović jaja farba isključivo lukovinom jer je tako najzdravije.