Prema podacima Zavoda za statistiku koji su objavljeni ovih dana u toku 2017.godine Srbija je izvezla roba u vrednosti od 15 milijardi evra što je za 12% više u odnosu na 2016.godinu. Nažalost u istom periodu je uvezeno roba čija je vrednost oko 19,5 milijardi evra što predstavlja povećanje od 13,8% u odnusu na prošlu godinu. Ukupni spoljno trgovinski deficiti tako iznosi 4,3 milijarde evra.
Prema ovim podacima najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (32,9%); sledi Beogradski region (26,5/%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (24,6%), Region Južne i Istočne Srbije (16,0%), a oko 0,1% izvoza je nerazvrstano po teritorijama. Kada je u pitanju uvoz najveće učešće imao je Beogradski region (46,0%); slede Region Vojvodine (27,4%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (16,4%), Region Južne i Istočne Srbije (9,5%), a oko 0,7% uvoza nije razvrstano po teritorijama.
Zlatiborski okrug je prethodne godine zabeležio izvoz od 547 miliona evra, što je za 3% više u odnosu na 2016.godinu. Uvoz je imao veću stopu rasta pa je tako u 2017.godini uvezeno roba za 386,7 miliona evra što je za 13% više nego prethodne godine. Kada se pogledaju ovi podaci jasno je da je zlatiborski okrug ima oko 1,5 puta veći izvoz nego uvoz.
Zanimljivo je pomenuti da od 10 lokalnih samouprava samo je Priboj zabeležio veći uvoz nego izvoz. Po izvozu prvo mesto zauzima gradska opština Sevojno koja je izvezla roba u vrednosti od 266,8 miliona evra, zatim slede grad Užice sa 97 miliona evra izvoza i opština Arilje sa 57 miliona evra izvoza. Najmanji izvoz u prethodnoj godini su zabeležile opštine Sjenica (6,37 milione evra), Bajina Bašta (6,2) i Nova Varoš (4,1).
Što se tiče uvoz i u ovoj kategoriji prvo mesto pripada gradskoj opštini Sevojno koja je uvezla roba za 197,8 miliona evra što je u procentima 51% svog uvoza u zlatiborski okrug. Na drugom mestu po uvozu je Užice sa 55,57 milona evra dok je Arilje treće sa 38,1 miliona evra.
Rast izvoza su u 2017.godini ostvarile opštine Kosjerić (36%), Priboj (19%), Prijepolje (17%), Sevojno (16%), Bajina Bašta (8%) i Arilje (5,7%). Izvoz je podbacio u ostalim lokalnim samoupravama a najveći pad izvoza je imala Sjenica gde je izvezeno 57% manje roba nego 2016.godine.
Šest lokalnih samouprava je zabeležilo i rast uvoza, a najveći rast je imao Kosjerić gde je uvezeno roba za čak 55,7% više nego u 2016.godini. Zatim slede Baina Bašta (za 36% veći uvoz), Arilje (28%), Užice za 8% i Prijepolje za 3%. Manji uvoz nego prošle godine su imali Sjenica, Priboj, Čajetina, Požega i Nova Varoš.